Metropola koja raste na granici pustinje i mora, prijestolnica koja donosi smiraj onima koji se u njoj zateknu, Doha, zaljevski biser.
Doha,prijestolnica Katara,smještena je u središnjem dijelu istočne obale Katarskog poluotoka,urbana struktura glavnog grada je organizovana u obliku niza koncentričnih krugova koji postaju sve širi kako se udaljavate od centra grada smještenog uz obalu.Grad Doha je utemeljen kao Al Bidda a današnje ime dobija u 19. stoljeću.Vjeruje se da naziv grada dolazi od arapske riječi dohat koja u prijevodu znači zaobljeni zaljev,upravo zbog mjesta na kojem su podignuta prva naselja.
Početkom 21. stoljeća Doha postaje jednom od najaktivnih i najutjecajnih arapskih prijestolnica na političkom, kulturnom, medijskom, ekonomskom i sportskom planu.Grad je svjedočio naglom zamahu i snažnom porastu investicija u izgradnju ogromnih stambenih kompleksa i nebodera kao i razgranatih mreža autocesta ,tunela i mostova.
Ipak moderni tokovi urbanizacije propraćeni su autentičnim katarskim stilom.Nakon što je Katar izabran za domaćina svjtskog fudbalskog prvenstva 2022 godine dolazi do ubrzanja tempa urbanizacije.Organizacija globalnog sportskog događaja zahtjevala je adekvatnu strukturu i izgradnju većeg broja sportskih objekata i stadiona.
Mnogobrojne iseljeničke zajednice koje žive i rade u kataru doprinose kulturološkoj raznolikosti koja obećava ljepotu grada.
Muzej Sheikh Faisal Bin Qassim zvanično je otvoren 1998 godine smješten je u tvrđavi sastavljenom od tri povezana dijela.Za njegovo fasadu korišten je lokalni kamen iz oblasti alshaya,muzej danas predstavlja kulturnu instituciju u kojoj se redovno organiziju izložbe,koncerti i edukativne ture.U 15 galerija ovog muzeja izloženo je više od 30.000 eksponata prikupljenih sa 4 kontinenta.
Eksponati su podjeljeni u 4 kategorije islamska umjetnost, vozila, kovanice i valute te katarska baština.
Muzej obuhvata i dva uobičajena katarska doma koja ukrašavaju lične stvari Sheikha Faisala.Zbirka Qurana je među najvažnim zbirkama ovog muzeja.Muzej posebnu pažnju poklanja islamskoj baštini,naglasak je stavljen na period između 17 i 18 stoljeća.Također sadrži i zbirku oružija,nekoliko stotina mačeva, strijela i vojne opreme koji datiraju iz različitih perioda uključujući i doba križarskih ratova.Tu je izložena i oprema iz ospanskog i mamlučkog perioda,ovaj muzej nosi titulu najvećeg privatnog muzeja na svijetu.
Posjetitelji vrlo brzo dođu do zaključka da ove zbirke umjetnina mogu parirati onima iz nacionalnih muzeja u mnogim zemljama svijeta.Ovdje se jedno pitanje nameće samo od sebe,koliko napora je uloženo da se na jednom mjestu prikupi i katalogizira ovo neprocjenjivo historisko blago.Priča o rastu i razvoju svega onoga či je osnivač bio Sheikh Faisal odražava istu poduzetničku viziju i inovativno razmišljanje koji su doveli do transformacije Katara u jednu od najbržih rastućih ekonomija svijeta.Sheikh Faisal je jedan od najuglednih Katarana i spada među najistaknutije poslovne ljude na bliskom istoku.Prema izvoru magazina fobs on je u 2016 godini zauzeo 18to mjesto na listi najbogatih arapa.
Postoji ogromna razlika između današnje Dohe i one prije 30tak godina, ovaj grad je u međuvremenu doživio ogroman rast i razvoj, no jedno mjesto se gotovno nije nimalo promjenili u proteklih 50 godina.Riječ je o ribarskoj kafani "Halul Cafe".Starije generacije oduševljeno prepričavaju crtice i anekdote vezane za ovu kafanu,njihova radnja je iz vremena kuju su krasile dobrota,toplina i nevinost.Sjećanje na stara dobra vremena još se mogu vidjeti okačena na zidovima kafane.
Ova kafana decenijama je bila mjesto okupljanja intelektualaca, pisaca, mediskih ličnosti i penzionera, a danas predstavlja omiljenu destinaciju lokalnih stanovnika i posjetitelja koji su veliki zaljubljenici u more.Halul Cafe ili ribarska kafana je srce ovog mjesta i nosi sjećanja na brojne posjetitelje koji su se raspršili na sve strane svijeta.
Najstarija tržnica u kataru je među najstarijim i najpoznatijim u zaljevu,to nije samo tržnica već i čuvar historije i autentičnog nasljedstva Katara.Prema historičarima tradicija ove tržnice seže 200 godina unatrag,dobila je ime po arapskim i lokalnim trgovcima koji su stajali na njenim ulazima ,tu su izlagali trgovačku robu kao što su začini,kim,cimet te riba,vuna,drvo i biseri.Tradicionalni katarski arhitektonski stil sa modernim elementima povezije sadašnist ove zaljevske zemlje sa njenom prošlošću.Na glavnom ulazu u tržnicu posjetitelje dočekuju jata golubova kao i zamamni mirisi začina ,parfema,tamjana i ukusnih delicija.
Početkom 30tih godina prošlog stoljeća ,trgovina biserima,izvor prihoda stanovništva Katara, počinje opadati zbog velike globalne recesije koja je koincidirala sa pojavom jeftinih japanskih industriskih bisera.Ipak sreća nije okrenula leđa ovoj zaljevskoj zemlji,u međuvremenu dolazi do otkrivanja prvih nalazišta nafte i prirodnog plina koji će u decenijama koje slijede Kataru donijeti potrebnu stabilnost ,snagu i prosperitet.
0 Primjedbe