Kišne prašume se smatraju prostorom punim života ne samo zbog činjenice da su tu monogobrojne vrste biljaka i životinja našle utočište već i zbog domorodaca koji su svoj dom pronašli među njenim gustim drvećem.
Život u tropskim šumama bio je skoncentrisan u blizini rijeka , razlog se krio u mnogobrojnoj divljači uključujući ribe, gmizavce, sisare i mnoge druge,to je osiguravalo obilje hrane lokalnom stanovništvu.
Pleme Matses je stoljećima živjelo u tropskim kišnim šumama posebno u sjeveroistočnom Peru i zapadnom dijelu Brazila , ovo pleme broji 2200 pripadnika.
Preostala plemena i dalje žive u malim grupama u dubinama Amazonske prašume, a desetci grupa žive u potpunoj izolaciji i odbijaju svaki vid komunikacije sa vanjskim svijetom.
Amazonska plemena imaju vlastiti način života, u praksi izvode rituale koje su naslijedili od svojih predaka.Pleme Matses potiče od izgubljenih Amazonskih civilizacija, ogromna šumska prostranstva Amazonije predstavljaju najvažni element njihovog opstanka i garant kontinuiteta njihove tradicije.
Čak i danas pripadnici plemena Matses šumu smatraju svetom, ona im pruža ono što im je potrebno.Njihov život u prašumi može se nazvati održivim postojanjem jer koriste resurse zemlje bez štetnog djelovanja na biljke i životinje. Zemlja je historija , učiteljica, lijek ,izvor hrane, odjeće , zaštita i kako oni kažu ona je majka naše rase.
Prema procjenama pojedinih istraživača ,prve ljudseke naseobine bile su smještene u šumskom područiju Amazonije prije 11,200 godina. Od tog perijoda stanovnici Amazonske prašume su se dobro nosili sa prednostima i ograničenjima života u takvom izolovanom okruženju.
Tajna uspjeha plemena Matses skriva se u njihovom dubokom razumjevanju Amazonsih šuma, prašumske biljke im gotovo pružaju sve. Koriste ih u prehrani , liječenju , gradnji kuća pa čak i pravljenja ležaja za spavanje.
Šta možemo naučiti od plemena Matses? Koje su njihove tajne ostale skrivene od ostatka svijeta a o kojima do sada nisu pričali.
Nekada se ovo pleme hranilo ljudskim mesom , najčešće su jeli meso svojih umrlih suplemenika , počinjali su sa genitalijama muškaraca i žena a završavali sa konzumiranjem svih dijelova ljudskog tijela.Oni koji nisu plakali dok bi jeli meso umrlih progonili su njihovi duhovi.
Kad su upoznali druga plemena i vidjeli kako oni sahranjuju umrle naučili su kako da sahranjuju svoje pokojnike.
Svatili su da jedu svoje pokojnike kao što jedu životinje, prestali su sa jedenjem svojih mrtvih suplemenika i počeli su da ih sahranjuju.
Kidnapovanje žena u ovom plemenu je vemoma često , u mladosti bi kidnapovali žene kjoje su im se sviđale kako bi sa njima živjeli.
0 Primjedbe