Prije nekoliko godina niko u svijetu nije znao za pleme Nanti sve dok ih Bolivijske vlasti nisu slučajno otkrile

Prije nekoliko godina niko u svijetu nije znao za pleme Nanti sve dok ih Bolivijske vlasti nisu slučajno otkrile , riječ je o domorodačkom plemenu koje stotinama godina ili hiljadama godina živi usred Amazonske prašume.

Pleme Nanti se ne zadržava dugo na jednom mjestu, u potrazi za boljom lovinom i plodnijom zemljom migriraju svakih nekoliko godina.Šume Amazonije smatraju svojim ekskluzivnim teritorijem.

Pripadnici ovog plemena žive u malim grupama koje se sastoje od 7 do 25 jedinki.Svaka grupa broji od 1 do 4-5 porodica, relativno su izolovane jedna od druge jer nastoje izbjeći konkurenciju i nadmetanja za šumske resurse.

Pripadnici plemena Nanti su miroljubivi i obično ne ratuju sa drugim plemenima međutim ako ih neko napadne i ugrozi njihove živote tada postaju žestoki i hrabri borci.

Amazonska šumska plemena kriju mnogo tajni , pripadnici plemena Nanti su se tokom hiljada godina uspjeli prilagoditi okolini koja ih okružuje ,tako su opstali i nastavili život u teškim uvjetima.

Svako drvo u prašumi ima svoju ulogu u plemenu Nanti , tako od kore drveta, tačnije od celulozne pope, prave odjeću.

Pleme Nanti vjeruje da sva bića uključujući floru i faunu imaju dušu,jedina osoba koja je u stanju komunicirati sa tim svijetom jeste šaman. Šamanu se obraćaju samo kada je situacija vrlo ozbiljna.

Pleme Nanti poznaje više od 300 vrsta ljegovitog bilja,koje su efikasne u liječenju širokog spektra zdravstvenih problema uključujući uobičajene bolesti kao što su dijareja,groznica,migrena,rane,gljivične infekcije i mnoge druge bolesti.

Pripadnici plemena Nanti praktikuju određene oblike animizma ,njihov sistem vjerovanja vidi džunglu kao dom duhovnog života sa svim njihovim drvećem,biljkama ,cvijećem , životinjama ,ribama . Vjeruju da sve nabrojano ima svoj vlastiti duh , te zbog toga žive u dubokoj harmoniji sa prirodom.

Kada je riječ o bračnom i porodičnom životu pleme ima vlastite rituale , novopečeni par živi u kolibi mladine porodice kako bi joj majka bogla biti od pomoći pri rođenju prvog djeteta.

Nakon rođenja djeteta mladi bračni par gradi vlastiti dom i useljava u njega kao nova porodica.

Djevojčice još od ranog djetinjstva moraju naučiti obavljati kućne poslove , kao što je izrada prostirki i odjeće ili uzgoj povrća.Također moraju naučiti kako se pravi alkoholno piće, a glavna uloga muškarca jeste odlazak u lov.

Starosna dob prilikom stupanja u brak je nešto što je najčudnije u ovom plemenu, stariji muškarci mogu oženiti djevojčice i obratno. Žena od 60 godina se može udati za dječaka od 10 godina.

U ovom plemenu žene se pripremaju za udaju tako što nakon prve menstruacije idu u izolaciju na 2 godine , pune dvije godine ne vide svijetlost. Izlaze samo noću radi kupanja. Tokom boravka u izolaciji majka je uči kako da izrađuje prostirke i odjeću. Tako se pripremaju za vođenje domaćinstva u budućnosti.

Nakon 2 godine izolacije koža postaje svijetla i nježna , žena je tako spremna za udaju , kada izađe iz izolacije seli se u kolibu od muža.

Pleme je poznato još i po liječenju ljekovitim biljem, a ako ne uspiju izliječiti bolesnika ostavljaju ga u šumi da lagano umre. Nakon 6 dana se vraćaju do tijela, umotavaju ga u komad platna a glavu u drugi, zatim ga nose do vodopada i bacaju u rijeku , u tom trenutku mrtvo tijelo postaje sastavni dio rijeke .

Pravljenje alkoholnog pića u ovom selu spada u ženske poslove i prolazi kroz nekoliko faza , počevši od sakupljanja i ljuštenja manioke , namakanja i kuhanja te na kraju njenog gnječenja.

Međutim najčudnije u ovom procesu je kada žene žvaču manioku i izbacuju je u zdjelu iz koje će kasnije piti svi pripadnici plemena.Enzimi prisutni u pljuvačkoj pomažu da se pokrene proces fermentacije manioke.